U sarajevskom naselju Dobrinja, u hotelu Imzit, jučer je u prisustvu članova porodica šehida i poginulih boraca, demobiliziranih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine, ratnih vojnih invalida i drugih gostiju obilježena je 30. godišnjica osnivanja Prve dobrinjske - 5. motorizovane brigade sa Dobrinje.
Domaćin ovog obilježavanja bilo je Udruženje boraca Prve dobrinjske brigade na čelu s predsjednikom Udruženja Denisom Muminovićem, a obilježavanju je prisustvovao i ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo, dr. Omer Osmanović koji se prisutnima obratio prigodnim riječima istakavši doprinos ove brigade u odbrani Dobrinje i grada Sarajeva od agresora.
Ministar Osmanović posebno je naglasio važnost Prve dobrinjske brigade u iskopavanju tunela D-B Dobrinja na kojem je ova brigada zajedno s drugim entuzijastima radila danonoćno kako bi stanovnicima opkoljenog Sarajeva priskrbili osnovne životne potrepštine, ali i mogućnost odlaska ranjenih i bolesnih na daljnja liječenja.
„Ratni tunel na Dobrinji od krucijalnog je značaja i sigurno je da bi situacija u Sarajevu bila daleko teža da nije bilo te poveznice koja je držala Sarajevo u vezi sa slobodnim teritorijima. Tunel je, osim funkcionalne vrijednosti koja je nemjerljiva, imao i onu drugu dimenziju, također značajnu, a to je nada. S tunelom je živjela nada da Sarajevo nije odsjećeno i da će život u njemu opstati uprkos opsadi i obruču u koji su nas zatvorili agresori“, podsjetio je ministar Osmanović prisutne.
Posebnu pažnju posvetio i sjećanju na borkinje Armije Republike BiH, heroine kojima treba dati zasluženo mjesto u historiji Bosne i Hercegovine.
„Pojam vojnika, borca tradicionalno se veže za muškarce koji odlaze u rat da štite svoju zemlju i porodice, a nedovoljno se govori o ženama koje su također dale nemjerljiv doprinos u odbrani od agresora. Moramo voditi računa o svakom našem borcu, a posebno borkinjama jer one su svojom hrabrošću pokazale kako se voli i brani domovina. Mnogo ih je branilo našu domovinu, a među njima je 13 njih koje su odlikovane najvećim ratnim priznanjem ‘Zlatni ljiljan’ i one ne smiju biti zaboravljene. Imamo dovoljno historiografskih činjenica i materijala da se urade monografija i film. Toliko je životnih sudbina koje ne smiju biti zaboravljene, toliko žena koje su zadužile sve nas donoseći odluke da svoj život polože za nas i našu domovinu. Naša djeca moraju znati imena Fadile Bajrić, Zlate Gazibara, Dževade Tataragić i Aide Zuko, Emire Bašić, Olge Kovač, Mevlide Elčić, Kornelije Jurić, Atife Karalić, Razije Merić, Indire Pjanić, Nevzete Sefer, Fadile Odžaković Žute, Edine Čamdžić i drugih heroina odbrane Bosne i Hercegovine. Naša djeca moraju znati da je Slovenka Olga Kovač, diplomirana ekonomistica, udata u našu Tuzlu, bila borkinja Prve tuzlanske brigade ARBiH. Iako nije rođena Bosanka, stala je u odbranu naše domovine,a kad je saznala da joj je muž, umjesto da brani Bosnu i Hercegovinu, pobjegao u Italiju, podnijela je zahtjev za razvod braka. To su žene koje su domovinu stavile u vrh prioriteta i mi to ne smijemo zaboraviti“, zaključio je ministar.
Dodao je da je o našim heroinama i borkinjama Ministarstvo koje predvodi spremno biti dijelom takvih projekata koje će kroz kulturu sjećanja duboko utkati sve spomenute heroine odbrane u naše nacionalno biće.
“Monografija o borkinjama - heroinama odbrane Bosne i Hercegovine neophodan je projekt koji je davno trebao biti urađen”, kazao je ministar i dodao kako očekuje da se u dogledno vrijeme ovom projektu posveti posebna pažnja.
