Održan okrugli sto pod nazivom "Ratni zločini i njihovo procesuiranje"

U organizaciji Koordinacionog odbora boračkih udruženja Kantona Sarajevo, juče je u multimedijalnoj sali Memorijalnog centra Kovači održan okrugli sto pod nazivom "Ratni zločini i njihovo procesuiranje".

U njegovom radu učestvovali su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i advokati specijalizirani za međunarodno pravo i zločine protiv čovječnosti.

Govoreći o ratnim zločinima i njihovom procesuiranju, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović napomenuo je da se u Bosni i Hercegovini vrše sistematizovani napadi na bivše pripadnike Armije RBiH, uz svojevrsnu torturu koja je posebno izražena u posljednjih par godina, te da je okrugli sto organiziran upravo iz razloga kako bi se pronašao odgovarajući pristup rješavanju ovakvih napada na pripadnike naše časne Armije RBiH.

"Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo kontinuirano kroz svoja budžetska sredstva pomaže pravnoj zaštiti ljudi koji su branili našu domovinu, a danas ih se tereti za teška djela. Koordinacija boračkih udruženja ima za cilj sistemsko djelovanje na ovom polju, a upravo smo svjedoci posljednjem pokušaju izjednačavanja zločinaca i agresora hapšenjem našeg Edina Vranja. Kao resorni ministar u stalnom sam kontaktu sa Edinom i njegovom porodicom, te smo jučer odobrili materijalnu pomoć koja treba da pomogne u njegovoj odbrani", rekao je ministar Osmanović.

S obzirom na konstantne napade agresora, koji nisu završili ni danas, kada formalno-pravno imamo mir, ministar Osmanović istakao je da je jako bitno da ovakvi susreti budu organizirani u cilju zajedničkog djelovanja svih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, te da se spriječi urušavanje integriteta Armije RBiH.

"Ne postoji način, ali ni napad koji će da izjednači oni koji su se branili, sa onim koji pokušavaju čak i danas, agresorskom retorikom, da minimaliziraju genocid počinjen nad Bošnjacima Bosne i Hercegovine", rekao je Osmanović.

Ismet Godinjak, u ime Koordinacije boračkih udruženja, govorio je o dokumentima SANU 1, SANU 2 i SANU 3, istakavši, između ostalog, da se zvaničnici iz Republike Srbije upravo ponašaju prema odrednicama iz navedenih dokumenata, dok je advokatica Edina Rešidović govorila o praktičnim savjetima kako se ponašati u situacijama kada dođe do hapšenja na graničnim prelazima susjednih zemalja, kao i o provođenju protokola o nadležnostima tužilaštava i sudova, kako BiH, tako i Srbije. Posljednji takav slučaj je hapšenje bivšeg visokopozicioniranog službenika Federalne uprave policije Edina Vranja.

"U ovom slučaju došlo je do hapšenja po istom osnovu. U protokolu je navedeno da se može ponoviti postupak, samo ako postoje novi materijalni dokazi. U ovom slučaju nisu ponuđeni novi materijalni dokazi, a Tužilaštvo Srbije je pokrenulo postupak hapšenja i ponovnog pokretanja postupka protiv Edina Vranja, bez obzira na to što je Tužilaštvo BiH, po istim dokazima i principima donijelo naredbu o neprovođenju istrage", rekla je Rešidović.

Muamer Džananović, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu rekao je da je jako važno da se sublimira sve ono što se trenutno dešava, a to je da je Srbija preuzela vodeću funkciju u procesuiranju ratnih zločina na prostoru Republike Bosne i Hercegovine u periodu 1992-1995.

"Apsurd je da se hapse pripadnici Armije RBiH, a da se u isto vrijeme, otvoreno, sa najvećeg političkog vrha Srbije poručuje da je Srbija sigurno utočište za one protiv kojih su podignute optužnice. Slučajevi poput Duška Kornjače, koji je optužen za ratne zločine u Čajniču, ili Brane Petkovića, komandanta Teritorijalne odbrane tzv. srpske Opštine Goražde, gdje su počinjeni barbarski zločini, idu u prilog opravdanosti ovakvih skupova", rekao je Džananović.

Govoreći o političkom značaju procesiuranja ratnih zločina, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić naglasio je da je potrebno podvući crtu ispod koje se ne smije ići, te da po ovom pitanju sve probosanske političke opcije moraju biti na istoj strani.

"Potrebno je djelovati strateški i proaktivno, a ne reaktivno na određene događaje iz Beograda i Zagreba", rekao je Cikotić.